2. Plaštaši (Tunicata)
Plaštaši (morske štrcaljke, tunikati) (Tunicata, Urochordata) — kod kojih je došlo do uprošćavanja građe usled sesilnog načina života. Plaštaši imaju plašt koji obavija telo i hordu u repnom regionu. Mnoge hordatske karakteristike kod najvećeg broja predstavnika postoje samo u larvenim stupnjevima razvića.
|
Galerija
Plaštaši, poznati još i kao morske štrcaljke (Tunicata, Urochordata) su podtip hordata i osobeni su po tome što im je telo pokriveno omotačem nazvanim plašt (tunica). Plašt je izgrađen od celuloze, polisaharida koji nema nijedna grupa životinja. Kod njih je zbog sesilnog načina života došlo do uprošćavanja telesne građe pa predstavljaju izrazit primer regeresivne evolucije. Zbog toga odrasle jedinke skoro potpuno odstupaju od osnovne građe hordata te se jedva mogu svrstati među njih. Horda postoji samo kod larvi i to u repnom delu tela.
Odrasle jedinke
Telo odrasle jedinke, pokriveno plaštom, prilično je jednostavne građe: oblikom podseća na vreću sa dva šifona, kroz jedan voda ulazi, a kroz drugi izlazi. Pelagijske vrste, kakve su salpe, imaju telo u obliku cevi. Horda kod većine atrofira. Nemaju nervnu cev već je nervni sistem sveden na gangliju iznad prednjeg creva. Mišići i celom su jako redukovani i nema segmentacije. ždrelo sa velikim brojem škržnih proreza jako je prošireno pa zauzima najveći deo tela i ima ulogu u disanju. Oko njega je okoloždrelna duplja, koja se naziva još i kloakalna ili atrijalna duplja jer se u nju izlivaju crevo i gonade. Uglavnom su hermafroditni organizmi, a mogu se, pored polnog, razmnožavati i bespolno, pupljenjem. Kod nekih vrsta dolazi do smene polne i bespolne generacije.
Larva
Larva, koja vodi slobodan način života, poseduje sve tipične odlike hordata: pokretljivost, zahvaljujući repu bilateralnu simetriju nervnu cev ektodermalnog porekla, koja se nalazi u repnom delu hordu, endodermalnog porekla mišiće, mezodermalnog porekla Regresivnim promenama, tokom metamorfoze kada se larva pričvrsti za podlogu, nastaje odrasla jedinka koja gubi tipične karakteristike hordata.
Odrasle jedinke
Telo odrasle jedinke, pokriveno plaštom, prilično je jednostavne građe: oblikom podseća na vreću sa dva šifona, kroz jedan voda ulazi, a kroz drugi izlazi. Pelagijske vrste, kakve su salpe, imaju telo u obliku cevi. Horda kod većine atrofira. Nemaju nervnu cev već je nervni sistem sveden na gangliju iznad prednjeg creva. Mišići i celom su jako redukovani i nema segmentacije. ždrelo sa velikim brojem škržnih proreza jako je prošireno pa zauzima najveći deo tela i ima ulogu u disanju. Oko njega je okoloždrelna duplja, koja se naziva još i kloakalna ili atrijalna duplja jer se u nju izlivaju crevo i gonade. Uglavnom su hermafroditni organizmi, a mogu se, pored polnog, razmnožavati i bespolno, pupljenjem. Kod nekih vrsta dolazi do smene polne i bespolne generacije.
Larva
Larva, koja vodi slobodan način života, poseduje sve tipične odlike hordata: pokretljivost, zahvaljujući repu bilateralnu simetriju nervnu cev ektodermalnog porekla, koja se nalazi u repnom delu hordu, endodermalnog porekla mišiće, mezodermalnog porekla Regresivnim promenama, tokom metamorfoze kada se larva pričvrsti za podlogu, nastaje odrasla jedinka koja gubi tipične karakteristike hordata.